Neadekvatna prehrana predstavlja važan razvojni rizik za nezarazne kronične bolesti (kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes). Ugledni medicinski časopis The Lancet je 2019. godine objavio zabrinjavajuće podatke, prema kojima bi države diljem svijeta trebale poduzeti mjere i promijeniti svoje javnozdravstvene preporuke vezane uz prehranu.

Studija je uzela u obzir podatke iz 195 zemalja i otkrila da smo 2017. godine 11 milijuna smrtnih slučajeva pripisali nezdravoj prehrani.1 Pušenje, za koje svi znamo da je iznimno štetno, povezuje se s 8 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, a visoki krvni tlak s 10,4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje.2 To znači da je nezdrava prehrana najveći čimbenik rizika za preranu smrt ili kronične bolesti.

Najčešći uzroci nepravilne prehrane leže u prekomjernom unosu soli, šećera i namirnica s dodatkom šećera, transmasti te unaprijed pripremljenih, brzih jela i prerađenih namirnica koje imaju neadekvatan omjer sastojaka ili pak ne sadrže mikronutrijente. To uključuje prerađeno meso, rafinirane žitarice i njihove proizvode (bijeli kruh, tjestenina od bijelog brašna, bijela riža, pekarski proizvodi). Problem nisu samo pojedinačne namirnice, već i kombinacije namirnica od kojih pravimo jela. Jedan takav primjer je kombinacija riže i crvenog mesa te salate. Takav obrok ne sadrži dovoljno vlakana. Vlakna omogućuju pravilnu probavu mesa u debelom crijevu i sprječavaju neadekvatnu mikrobnu fermentaciju u kojoj nastaju štetni metabolički produkti. Oni povećavaju upalni odgovor i pretjeranu propusnost crijeva (tj. leaky gut), a u istraživanjima su ih također povezali s rakom debelog crijeva.3 Odrasla osoba trebala bi pojesti najmanje 30 g prehrambenih vlakana dnevno, ali nažalost većinom to nije tako. Više od 6 g vlakana na 100 g sadrže mahunarke, cjelovite žitarice i proizvodi od žitarica, jabuke, orašasti plodovi. Kada ste ih zadnji put jeli i jeste li ih pojeli dovoljno?

Skrivena glad

Nažalost, mnogi ljudi pogrešno pretpostavljaju da u razvijenim gospodarstvima ljudi ne pate od kroničnog nedostatka vitamina ili minerala, jer većina ljudi nije ni gladna ni dehidrirana. Ali zbog nezdrave prehrane zapadni svijet se suočava sa skrivenom glađu.4 Skrivena glad je pojava koju karakterizira nedostatak mikronutrijenata (raznih vitamina i minerala), a uzrokovana je nekvalitetnom prehranom bez pomanjkanja kalorijskog unosa. Paradoks je da je među onima koji pate od skrivene gladi većina pretilih u srednjoj životnoj dobi, a u rizičnim skupinama su ustvari izbirljiva djeca i ona koja odbijaju hranu, starije osobe koje imaju problema sa zubima, osobe svih dobnih skupina s vrlo monotonom prehranom ili posebnim izborom prehrane (vegani, oni koji jedu samo sirovu hrani ili pak samo voće).

Izniman izbor masnih, slatkih i općenito energetski bogatih namirnica je na svakom koraku. Danas se i neko starije dijete bez problema može pobrinuti za pravilan energetski unos. To znači jesti dovoljno kalorija za održavanje života.

U Hrvatskoj je 2019. godine čak 58% žena te 73% muškaraca bilo pretilo - svi oni vjerojatno jedu previše kalorija, a premalo ih troše.5 U kolikoj smo mjeri suočeni sa skrivenom glađu, ne znamo jer trenutno nema takvih istraživanja. Liječnici rutinski ne provjeravaju koncentraciju vitamina D, A, E, K niti svih vitamina B. Liječnici također samo u ograničenoj mjeri analiziraju koncentraciju minerala – najčešće laboratorijski rezultati pokazuju iznimno važne minerale: kalij, kalcij i željezo. Znate li koje su vaše koncentracije cinka, selena ili mangana?

Multivitaminski pripravci

Oni koji nisu u optimalnoj formi, imaju prekomjernu tjelesnu težinu, često su umorni, razdražljivi, neraspoloženi, teško se koncentriraju, nose se s raznim infekcijama, blijedi su, imaju nekvalitetnu kosu i nokte, rane im sporo zacjeljuju, ukratko, više se ne osjećaju dobro u vlastitoj koži, trebali bi razmisliti o promjeni prehrane i posavjetovati se sa stručnjakom. Na temelju dnevnika prehrane stručnjaci mogu identificirati što nedostaje u prehrani i potaknuti prikladniju, raznovrsniju prehranu. Alternativno, osoba se može obratiti nekom od privatnih laboratorija i o svom trošku izmjeriti koncentraciju pojedinih vitamina i minerala. Kasnije, pravilnom prehranom i dodacima prehrani, mogu utjecati na deficite. Postoji i treća opcija. Ako trenutno nemate energije promijeniti svoje prehrambene navike, neadekvatnu prehranu možete redovito nadopunjavati raznim multivitaminskim pripravcima. Potonji obično sadrže cijeli spektar vitamina i minerala. S multivitaminskim pripravcima nećete stvarati viškove, a smanjit ćete probleme s opskrbom mikronutrijentima, koji su uzrokovani neadekvatnom prehranom.

Međutim, treba imati na umu da se potrebe za mikronutrijentima razlikuju između žena, muškaraca i djece. Žene u fertilnoj dobi gube mnogo krvi tijekom menstruacija, pa im manjak željeza nije stran te je suplementacija njime iznimno poželjna. Među svojim multivitaminskim formulacijama, brend Terranova ima Multivitamine za žene, koji su bogati željezom, vitaminom D3, magnezijem, kalcijem te vitaminom K2. Korisno je što su vitamine i minerale obogatili sa 16 različitih biljaka. Sinergijska kombinacija sastojaka iznutra prema van miluje i jača divna stvorenja s Venere.

Mnogi proizvođači dodataka prehrani jednostavno zanemaruju razlike među spolovima. Međutim, Terranova upravo na to obraća veliku pažnju. Njihovi Multivitamini za muškarce ne sadrže željezo, jer muškarci obično ne pate od anemije, već se često čak susreću s viškom željeza. Željezo je jak oksidans, pa ga ne treba nepotrebno unositi multivitaminskim suplementima. Zbog metaboličkih hormonalnih procesa i zbog toga što su općenito viši i teži, muškarci imaju veće potrebe za cinkom. Cink se nalazi u školjkama, iznutricama, orašastim plodovima, sjemenkama bundeve. Znamo koliko je puta ovo na meniju modernih „Davida“! Stoga se mora paziti na njegov dovoljan unos. U Terranovi su Multivitaminskom kompleksu za muškarce dodali više cinka, magnezija, vitamina E, likopena i cijeli arsenal raznih biljaka, koje se koriste u etnomedicinskim sustavima za podršku fiziološkim potrebama muškaraca.

Također moramo biti oprezni i s najmlađima. Rast i razvoj važni su procesi koji trebaju sve – energiju i mikronutrijente, ali u isto vrijeme ničega previše. Istodobno, ovisnost o slatkoj hrani nije od pomoći. Zdrave navike stvaraju se u djetinjstvu. No dječja prehrana, njihov izbor, evoluirajući ukusi i tvrdoglavost tema su za sebe. Činjenica je, da su djeca izbirljiva ili da pak izbjegavaju hranu. Roditelji mole, ljute se, čitaju priručnike, milo potiču ili prijete. Ali, ponekad je sve uzalud. Kako bi se spriječio nedostatak, ponekad je potrebno posegnuti za dodacima prehrani namijenjenim djeci. Bolji izbor, od raznih gumenih bombona s vitaminima ili slatkih multivitaminskih sirupa, svakako su kapsule koje ne sadrže ni šećere ni sladila. Neka djeca s problemima u ponašanju, poremećajima koncentracije ili neurobiološkim poremećajima negativno reagiraju ne samo na šećer, već i na umjetne boje, arome, konzervanse, punila i druge aditive. Dodaci prehrani u kapsulama ili prahu mogu se otvoriti i umiješati u piće ili ih prikrijte djetetu u hladno jelo ili piće (npr. jogurt, kompot, čaj). Obično takvi dodaci prehrani sadrže znatno manje aditiva od inačica u tabletama, žvakaćim gumama, sirupima, gumenim bombonima, slatkim sprejevima. Terranova u Multivitaminima za djecu, uz cjeloviti spektar vitamina i minerala, ostaje vjerni sebi i u ovoj, dječjoj, verziji. Ovaj brend karakterizira dodavanje raznih biljaka ili algi, koje su same po sebi izvor minerala i vitamina. Znamo da dodatke prehrani treba uzimati uz obrok, jer hrana koja sadrži određeni mineral ili vitamin također potiče bolju apsorpciju vitamina i minerala, koji se unose uz dodatak. Ali što ako ta hrana nedostaje na vašem ili djetetovom tanjuru? Terranova rješava ovaj problem dodavanjem između 8 i 16 različitih biljaka i algi svojim multivitaminima. Kombinacija biljaka i algi, u svojoj strukturi sadrži sve vitamine i minerale te važne biološke tvari, koje zajedno s vitaminima i mineralima dodanim u proizvodu, stvaraju sinergiju, što pomaže u boljoj apsorpciji.

Ali suplementi neće riješiti sve probleme. Isplati se uložiti u sebe i naučiti nove vještine. Svaki dan pojedimo najmanje pet različitih vrsta povrća i jednu vrstu lokalno uzgojenog sezonskog voća. Budimo oprezni i koristimo samo osnovne sastojke: najviše povrća, nešto mahunarki te cjelovite žitarice ili proizvode iz njih. Dodajmo im jogurt, kvalitetan sir, ribu, meso, tofu, tempeh, jaja. Uzdignimo naše recepte začinima i začinskim biljem, sjemenkama i orašastim plodovima. Ograničimo šećere i slatke namirnice. Neka nam voće bude desert, a iznimno i neki domaći kolač. Budimo hrabri – jedimo nešto novo, drugačije. Možda svaka hrabrost jednostavno nije pogrešna? Što je s tempehom- vjerujte, može biti jako ukusan. Učimo kuhati različita jela, tako ćemo jesti još raznovrsnije. Treba promijeniti i razmišljanje: priprema jela nije suvišan zadatak. Kuhanje može biti putovanje u egzotične zemlje, veza između supružnika ili obitelji, vrijeme kada možemo biti kreativni. Jedimo polako, žvačimo hranu i budimo zahvalni na obilju koje nam nudi priroda.

1 GBD 2017 Diet Collaborators (2019). Health effects of dietary risks in 195 countries, 1990-2017: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2017. Lancet (London, England), 393(10184), 1958–1972. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(19)30041-8

2 https://vizhub.healthdata.org/gbd-compare/

3 Diether NE, Willing BP. Microbial Fermentation of Dietary Protein: An Important Factor in Diet⁻Microbe⁻Host Interaction. Microorganisms. 2019;7(1):19. Published 2019 Jan 13. doi:10.3390/microorganisms7010019

4 Lowe N. M. (2021). The global challenge of hidden hunger: perspectives from the field. The Proceedings of the Nutrition Society, 80(3), 283–289. https://doi.org/10.1017/S0029665121000902

5 https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Proportion_of_pre-obese_women_and_men,_2019_(%25).png