Uvidom u ukupan broj i raznolikost bakterija koje se fiziološki nalaze u našim crijevima jasno je da tolika količina biološkog materijala ne može biti samo nijemi promatrač procesa koji se tamo zbivaju. Crijevni mikrobiom ima mnogostruke učinke u našem organizmu. O njima piše Martina Šepetavc, mag. pharm. i voditeljica Edukacijskog centra Farmacia.

Kada bi Elie Metchnikoff nakon više od jednog stoljeća danas ušetao u ljekarnu, sigurno bi bio zadovoljan. Profesor s Instituta Pasteur u Parizu i dobitnik Nobelove nagrade koji je utvrdio da laktobakterije donose brojne zdravstvene dobrobiti i potiču dugovječnost, ugledao bi brojne kutijice s probioticima iza kojih stoji cijela industrija s kontinuiranom ekspanzijom proizvoda koji se plasiraju na tržište.

Brojna znanstvena istraživanja u ovom području imaju težnje za otkrivanjem novih probiotičkih sojeva koji pružaju uvjerljive dokaze o poboljšanju zdravstvenog stanja te povoljnih ishoda liječenja određenih bolesti.

Do unatrag 20-ak godina smatralo se da je crijevni mikrobiom inertna masa bez posebnog učinka na funkcioniranje probavnog sustava. Uvidom u ukupan broj i raznolikost bakterija koje se fiziološki nalaze u našim crijevima jasno je da tolika količina biološkog materijala ne može biti samo nijemi promatrač procesa koji se tamo zbivaju. Crijevni mikrobiom ima mnogostruke učinke u našem organizmu:

  • metaboličke
  • imunomodulatorne
  • fiziološke/endokrine

Faktori koji utječu na ravnotežu mikrobioma

Ako je mikrobiom uravnotežen, tj. nalazi se u eubiozi, stvoren je preduvjet za adekvatan imunološki odgovor u crijevima. Faktori koji utječu na ravnotežu mikrobioma su brojni. Od genetike, načina rođenja (carskim rezom ili porodom kroz vaginalni kanal), jesmo li hranjeni majčinim mlijekom, koliko često smo uzimali antibiotike, kako se hranimo, koliko smo fizički aktivni pa sve do vrste lijekova koje uzimamo i u kakvom okolišu živimo.

Svaki poremećaj eubioze nazivamo disbioza, a to postaje ključni pokretač raznih zaraznih i neinfektivnih (upalnih, autoimunih, alergijskih) bolesti.

Tisuće publikacija tijekom proteklog desetljeća otkrile su da bi milijarde bakterija u crijevima mogle imati duboke učinke na mozak i da bi mogli biti povezani s čitavim nizom poremećaja

U slučaju disbioze imunološki je status promijenjen, osoba postaje osjetljivija na infekcije, mijenja se imunotolerancija i imunološki sustav će prekomjerno reagirati na vlastite antigene (autoimunitet) što dovodi do alergijskih reakcija i/ili kronične upale ili pak do smanjenja aktivnosti što dovodi do imunodeficijencije i mogućeg nastanka malignih bolesti.

Novi ciljevi istraživanja

Pojavljuje se sve veći raspon potencijalnih probiotičkih vrsta kako bismo se pozabavili novo razjašnjenim mikrobnim nišama, a imamo li o njima dovoljno informacija? Osim dobro poznatih djelovanja probiotika na zdravlje crijeva i imuniteta, novi ciljevi istraživanja postaju metabolički sindrom, pretilost, oralno zdravlje, poremećaji raspoloženja i pamćenja, astma, dermatološke bolesti, neplodnost, bolesti jetre itd. Jesu li probiotici doista tako moćni i jesmo li otkrili tek površinu ledenjaka koji krije mnoštvo informacija o načinu njihova djelovanja koje nam još uvijek nije potpuno jasno?

Os crijeva-mozak danas su jedna od glavnih tema na većim skupovima neuroznanosti. Tisuće publikacija tijekom proteklog desetljeća otkrile su da bi milijarde bakterija u crijevima mogle imati duboke učinke na mozak i da bi mogli biti povezani s čitavim nizom poremećaja. Probiotici (L. reuteri DSM17938 i B. longum ATCC BAA-999 na životinjskim modelima) mogu biti od potencijalne koristi u liječenju poremećaja spavanja.

Potencijal u primjeni probiotika

Depresija i anksioznost među najrasprostranjenijim su psihičkim problemima u razvijenim zemljama i trenutno postoji potreba za razvojem novih psihofarmakoloških lijekova za oba stanja. Novi pregled istraživanja koja su vodili istraživači s Odjela za psihijatriju i ljudsko ponašanje (Rhode Island, SAD) zaključuje da probiotici (primjena Bifidobacteriumlongum, Bacilluscoagulans i Lactobacillus samostalno ili u kombinaciji s Bifidobacterium) mogu djelovati potencijalno antidepresivno i anksiolitički.

Ne utječu samo lijekovi na neravnotežu mikrobioma, nego i mikrobiom ima utjecaj na lijekove. K tome, neki lijekovi ne bi niti mogli iskazati učinak da ih mikrobiom prethodno ne razgradi

Potencijal u primjeni probiotika, bilo preventivno ili terapijski kod upalnih kožnih bolesti i poremećaja, automatski nam se nameće krenemo li u razmatranje osi crijeva-koža. Kao i kod prethodnih primjera komunikacije crijevnog mikrobioma i udaljene „osi organizma“, tako se i u ovom slučaju vrlo vjerojatno može pronaći poveznica između disbalansa mikrobioma i mehanizama koji narušavaju ravnotežu zdravlja kože. Najčešće upalne bolesti kože (atopijski dermatitis, psorijaza, rozacea, akne vulgaris) povezane su s disbiozom crijeva, ali su i neka rjeđa i ozbiljnija patološka stanja kože (pyodermagangrenosum, erythemanodosum, hidradenitissuppurativa itd.) možda posljedica istog. Oralni probiotici mogu biti jednostavan, siguran i financijski prihvatljiv modalitet u terapijskom liječenju upalnih stanja kože, međutim potrebne su dodatne studije koje će dokazati njihov učinak.

Tijekom posljednjeg desetljeća sve je više dokaza identificiralo mikrobiom crijeva kao potencijalni čimbenik u patofiziologiji pretilosti i srodnih metaboličkih poremećaja. Poznato je da mikrobiom crijeva štiti propusnost sluznice probavnog sustava te regulira fermentaciju i apsorpciju dijetalnih polisaharida, možda objašnjavajući njihovu važnost u regulaciji nakupljanja masti i pojave pretilosti.

Lijekovi koji utječu na mikrobiom

Činjenica da uzimanje antibiotika narušava ravnotežu mikrobioma u crijevima postala je prihvaćena i uobičajeno je da prilikom uzimanja antibiotika štitimo svoj mikrobiom sojevima koji će smanjiti mogućnost disbioze i nuspojave poput proljeva.

Međutim, antibiotici nisu jedina skupina lijekova koja ima utjecaj na mikrobiom. Inhibitori protonske crpke poput pantoprazola koji se vrlo često propisuje u liječenju žgaravice, želučanog vrijeda ili kao zaštita želuca od korištenja većeg broja lijekova, isto tako mijenjaju naš mikrobiom i povećavaju osjetljivost na Clostridium difficile i enterobakterije.

Lijek metformin, koji je zlatni standard za liječenje šećerne bolesti tipa 2, djeluje na mikrobiom tako da povećava aktivnost soja Akkermansia muciniphila za koju ima sve više dokaza da, ako je nalazimo u višoj razini, imamo bolju regulaciju razine šećera u krvi, upalnih bolesti i posebice prevenciju debljine i metaboličkog sindroma.

Osim ovih lijekova, na neravnotežu mikrobioma utječe i česta uporaba analgetika iz skupine nesteroidnih upalnih lijekova poput ibuprofena. Statini za snižavanje kolesterola, antidepresivi i atipični antipsihotici imaju sličan učinak. To ne znači da je potrebno prestati uzimati lijekove koje propiše liječnik, nego da pomoću određenih probiotika povremenim kurama vratimo ravnotežu svojim crijevima.

Utječe li mikrobiom na lijekove?

Ne utječu samo lijekovi na neravnotežu mikrobioma, nego i mikrobiom ima utjecaj na lijekove. K tome, neki lijekovi ne bi niti mogli iskazati učinak da ih mikrobiom prethodno ne razgradi do aktivnih molekula s pozitivnim djelovanjem na ljudsko zdravlje.

Medvjetka koju često koristimo za liječenje akutnih urinarnih infekcija, bez utjecaja mikrobioma i razgradnje arbutina u hidrokinon, bila bi potpuno nekorisna. Sena i krkavina koje koristimo kao laksative ne bi bili učinkoviti da mikrobiom ne razgradi antrakinone u rein. Izoflavoni soje, koji su česti odabir za ublažavanje simptoma menopauze, trebaju se pomoću mikrobioma razgraditi u ekvol.

Ako se odmaknemo od biljnog svijeta, pronalazimo da lijekovi poput L-dope za liječenje Parkinsonove bolesti, određenih antimalarika, anestetika ili anti HIV lijekova, bez prethodnog vrijednog rada našeg mikrobioma, bili bi samo prolaznici kroz probavni sustav.

Personalizirana prehrana i precizna medicina počinju utjecati na primjenu probiotika uz sve veći interes za modulaciju mikrobioma u svrhu očuvanja zdravlja

Unatoč nekoliko desetljeća intenzivnog istraživanja, još je mnogo toga za otkriti. Personalizirana prehrana i precizna medicina počinju utjecati na primjenu probiotika uz sve veći interes za modulaciju mikrobioma u svrhu očuvanja zdravlja. Potražnja za probioticima u različitim oblicima pokrenula je inovacije u tehnikama prozvodnje od kojih u budućnosti mnogo očekujemo.

Marketing nesumnjivo ima svoj učinak na širu populaciju reklamama koje ističu prednosti pojedinih probiotika, ali svjesni smo da zdravstveni profesionalci - liječnici i ljekarnici - preporuke donose isključivo prakticirajući farmaciju i medicinu utemeljenu na dokazima. S time bi se složio i profesor Metchnikoff.